Tiristori

Tiristori su elektroničke komponente s višeslojnim poluvodičkim strukturama. Imaju dva stabilna stanja-vodljivo i nevodljivo, a prijelaz iz jednog stanja u drugo vrlo je brz. Najvažnija osobina tiristora jest mogućnost upravljanja vrlo velikim snagama uz utrošak malih iznosa snage. Proizvođači poluvodičkih komponenata proizvode brojne različite vrste tiristora. Postoje tiristori s dvije, tri i četiri elektrode. S obzirom na smjer protjecanja struje tiristori mogu biti jednosmjerni i dvosmjerni.
U tiristore spadaju:dijak,četveroslojna dioda, silicijska upravljiva ispravljačica-SCR (često zvana samo tiristor),trijak.

ČETVEROSLOJNA DIODA- naziva se još Shockleyjeva dioda ili jednosmjerni diodni tiristor. Osobina je četveroslojne diode da ne vodi struju ni pri propusnoj polarizaciji sve dok napon priključen između anode i katode ne poprimi dovoljno veliku vrijednost koja se naziva prijelomni napon. Dioda kod tog napona naglo prelazi iz nevodljivog stanja u vodljivo stanje.
DIJAK-sličnih je svojstava četveroslojnoj diodi. Razlikuje se od četeroslojne diode po tome što može propuštati struju u oba smjera. Međusobno se razlikuju dva tipa: dijak s pet slojeva i dijak s tri sloja.
SILICIJSKA UPRAVLJIVA ISPRAVLJAČICA (SCR)- element je s tri elektrode: anoda A, katoda K, upravljačka elektroda G (gate).
Vrlo često se naziva samo tiristor. SCR će pri propusnoj polarizaciji, slično četveroslojnoj diodi, voditi struju tek ako priključeni napon ima ima dovoljno veliku vrijednost odnosno prijelomni napon koji može iznositi od nekoliko desetaka volti do preko kilovota. Kad tiristor provede, napon između anode i katode smanji se na vrlo mali iznos koji je reda veličine 1-2 volta, a struja poprima veliku vrijednost. Stoga se za tiristor kaže da ima karakterisiku negativnog otpora. Kad je tiristor jednom doveden u stanje vođenja, nije mu više potrebna struja upravljačke elektrode. Tiristor će prestati voditi kad struja koja teče kroz njega padne ispod vrijednosti koja se naziva struja držanja. 
TRIJAK- element je sličnih svojstava SCR-u, s tim što može propuštati struju u oba smjera bez obzira na polaritet priključenog napona.

Read More

Zavojnica

Zavojnica (kalem, špula, bobina) je pasivna električna komponenta sposobna za spremanje energije u magnetskom polju, preko osobine induktiviteta (induktivnosti). Induktivitet znači da se zavojnica u većoj ili manjoj mjeri opire promjeni električne struje kroz sebe. Ova osobina, zajedno sa mogućnošću obrazovanja oscilatornih kola u sprezi sa kondenzatorima, čini je čestom komponentom u skoro svim električnim uređajima.
Može da bude namotana na feromagnetskom materijalu, transformatorskim limovima, ponekad i dijamagnetskom materijalu, ili da bude izvedena kao vazdušna zavojnica. Postoje fiksne i zavojnice sa promjenjivim induktivitetom.

Read More

Automatika i Teoretska Elektrotehnika

U automatici se pomoću tehnike upravljanja i reguliranja kao i digitalne tehnike jedan ili više manuelnih radnih koraka automatizira odnosno kontrolira. Jedna od osnovnih oblasti automatike je tehnika reguliranja. Ta je tehnika prisutna u mnogim sistemima. Neki od primjera upotrebe su upravljanje industrijskih robota, auto piloti u avionima i brodovima, regulisanje obrtaja u motorima, ESP u automobilima, reguliranje procesa u hemijskim pogonima, itd. I u svakodnevnom životu susrećemo se sa tom vrstom tehnike, naprimjer reguliranje temperature u frižiderima i peglama.

Osnova teorije i veza sa fizikom elektrotehnike su saznanja iz nauke o elektricitetu. Teorija električnih sklopova se bavi metodom i analizom sklopova od pasivnih elemenata. Teoretska elektrotehnika je teorija polja i talasa stvorena na bazi Maksvelovih jednačina.

Read More

Led dioda

LED (Light Emitting Diode) znači LE Dioda ili LED, LED dioda je poluvodički element koji svijetli rekombinacijom elektrona, ko? Kaj? Što?  Nije bitno, ali bitno je da ne svijetli grijanjem žarne niti kao klasična žarulja, od tuda izlazi da traje duuuuuugo (preko 100 000 sati ili ti 100 godina u grubo, radeći NON-STOP), ne grije se i maaalo struje troši.
Simbol

Materijal od kojeg su izrađeni "poluvodički kristali" u samoj diodi, referiraju kojom će ona bojom svijetliti...

Poznate su Žuta, zelena, crvena, narančasta ali se duuugo vremena nije moglo otkriti koje materijal treba stavit da se dobije plava boja, pa su konačno otkrili da je to Galij-Arsenid... bla bla nebitno... 
E sad, kako su izumili plavu sad mije bio problem pomješat plavu zelenu i crvenu (kao isnovne boje svjetla) i dobit BIJELU...

Može se kupiti u istom kućištu i dioda sa više boja, (zelena-narančasta, crvena), recimo one kakve su na novim tranvajima unutra, tada ima više žica koje izlaze iz nje...







Dioda je upravljana strujom, to joj je nužno zlo, i te struje se kreću od 15 do 25mA za bilo koju klasičnu diodu...
Više od 30mA joj znatno skraćuje vijek trajanja...

E sad, dioda ima jedan fenomen na sebi, a taj je da želi imati TOČNO ODREĐENI PAD NAPONA na sebi, bez obzira na napon koji mi spojimo!!!****

Taj je napon 
-----3V za bijele diode
-----0.7V za sve ostale diode

Što to znači???

Kada spajamo diodu, moramo znati na koji napon ju želimo spojiti???
Ako je napon na koji ju spajamo manji od noj potrebnih 0.7V ili3V) ona neće svijetliti!!!
Ako je napon veći (12V recimo) tada bi ona MORALA preuzeti svih tih 12V (a rekli smo treba joj 0.7 ili 3V) i IZGORILA BI DOK SI REKO KEKS!!!

Pa se zato mora njoj u serijski spoj staviti otpornik, koji će "pokupiti" ostatak napona koji njoj ne treba. Znači, ako crvenu diodu (0.7V) spojimo na 12V, otpornik MORA uzeti na sebe 11.3V (12V-0.7V)!!! A da pri tome osigura kroz nju struju od 15-25mA..





ZAŠTO DIODE NE SMIJEMO SPAJATI PARALELNO?? 

Ako bi dvije diode spojili paralelno, tada bi obje djelile isti napon (osnova paralelnog spoja), a kao niti dvije iste diode nesu iste 10000% u potpunosti, kao što ni dva brata blizanca nisu 10000% ista, onda će jedna raditi na recimo 0.7001 V, a druga će raditi na 0.6999V, e i onda ova od 0.6999 bude svjetlila, i taj će napon dati ovoj od 0.7001V, koji joj neće biti dovoljan i ta nebu svjetlila... (ovo je dadako karikirano, ali o tome se radi!!!!!!!!!!!)
Znači NE spajati na jedan otpor više dioda paralelno!!!!



NAPOMENA:
Dioda provodi struju SAMO U JEDNOM SMJERU, i to plus na anodu a minus na katodu, od čega je anoda uvijek ona duža elektroda:
Vidi sliku:.

Read More

Zener dioda

Zener dioda je silicijeva poluvodička dioda izvedena tako da je u probojnom području probojni napon relativno neovisan o promjeni struje, pa se rabi za stabilizaciju i ograničavanje napona.

Nazvana je po američkom znanstveniku Clarenceu Zeneru koji je porast vodljivosti u reverzno polariziranoj diodi izvedenoj od jako dopiranog poluvodiča objasnio tuneliranjem elektrona iz valentne u vodljivu vrpcu. Ova je pojava nazvana Zenerov učinak i dominira u diodama s probojnim naponom ispod 5 V. Za diode s većim probojnim naponima postaje sve značajniji lavinski učinak, pojava da se elektroni u električnom polju ubrzaju toliko da udarom iz valentne vrpce izbijaju nove elektrone, međutim uobičajeno je da se i takve diode također zovu Zenerove, dok se naziv lavinska dioda rabi samo za mnogo više napone.
Kod Zenerovog učinka temperaturni koeficijent je negativan, a kod lavinskog je pozitivan, pa je temperaturni koeficijent najmanji za diode s probojnim napon oko 5 V jer su oba učinka podjednaka.

Read More

Multimetar

Multimetar

Multimetar (avometar, unimer, univerzalni mjerni instrument, multim(j)er) je naprava za vršenje električnih mjerenja, koja se obično sastoji od voltmetra, ommetra i ampermetra u jednom kućištu. Korisnik može da odabere veličinu koja će se mjeriti preko prekidača sa više položaja. Uz to omogućeno je i preciznije mjerenje pomjeranjem prekidača na odgovarajući mjerni raspon.


Vrste

Dvije osnovne grupe su analogni i digitalni multimetri. Ranije su analogni bili jedina vrsta, a danas se sve manje proizvode i koriste.
Analogni multimetar ima skalu na kojoj se veličina očitava pomoću kazaljke. Digitalni multimetar ima LCD pokazivač na kojem se brojkama ispisuje veličina, a ponekad postoji i bar graf.


Priključci

Na većini multimetara postoje 4 posebna priključka za mjerne kablove, često označeni recimo kao COM, VOhm, mA, 10A. Za mjerenja otpora i napona koriste se COM, VOhm priključci a za mjerenje struje COM, mA, (za struje do 200 mA) i COM, 10A za veće struje do 10A.

Read More

Integrirani krugovi

Integrirani krugovi predstavljaju elektroničke komponente u kojima je integriran velik broj diskretnih ( pojedinačnih ) komponenata ( tranzistora, dioda, otpornika , kondenzatora).




Prema složenosti funkcija koje mogu obavljati razlikujemo integrirane krugove:

- SSI ( small scale integration ) -> niskog stupnja integracije

- MSI ( medium scale integration ) -> srednjeg stupnja integracije

- LSI ( large scale integration ) -> visokog stupnja integracije

- VLSI ( very large scale integration ) -> vrlo visokog stupnja integracije

- ULSI ( ultra large scale integration ) -> izuzetno visokog stupnja integracije

Tehnologija integriranja diskretnih komponenata može biti :

a) MONOLITNA

Diskretne komponente su integrirane na pločici silicija, a s obzirom na vrstu integriranih tranzistora može biti bipolarna ili MOS tehnologija. Chip je unutar kućišta integriranog kruga vodovima spojen na izvode komponente.

b) HIBRIDNA

Pojedinačne komponente ili gotovi monolitni integrirani sklopovi se montiraju na pločicu od izolacijskog materijala  ( staklo, keramika ) i međusobno povežu vodljivim stazama. Ova tehnologija je skuplja, a stupanj minijaturizacije manji.
Danas postoji jako velik broj integriranih krugova koji se susreću u raznim standardiziranim kućištima: DIP, SO, PLCC itd.


Početak brojanja pinova označen je na kućištu obično utorom, točkom, izbočinom , crtom ili se može zaključiti prema položaju teksta na kućištu.

Read More